|
"Postoji jako puno definicija ekonomije, ali svaka od njih sadržava najmanje dva
elementa: oskudnost i efikasnost. Ekonomija je znanstveno proučavanje kako
društva upotrebljavaju sredstva da bi proizvela korisne robe i raspodijelila ih različitim
ljudima. (P. Samuelson: ''Ekonomija'').
Sam pojam ekonomija dolazi od grčkih riječi oikos = kuća, dom i nomos = pravila,
zakoni, a prvi put se spominje u djelu ''Oikonomikus'' grčkog filozofa Ksenofonta u
četvrtom stoljeću prije naše ere.
U suštini imamo dva pola, neograničene želje i oskudna sredstva. To nas dovodi do
potrebe efikasne upotrebe da bi se što bolje zadovoljile potrebe i želje ljudi.
Također, jedna od ključnih zamisli je i mogućnost izbora. Dakle, pojedinac a isto tako
i grupa ljudi se mora odlučiti dali će npr. novac potrošiti u osobnu potrošnju ili pak u
investiciju, da li će novac prikupljen od poreznih obveznika potrošiti za jačanje
nacionalne obrane ili gradnje infrastrukturnih objekata. Zajednički element ovih
odluka je trošak. S obzirom na oskudna sredstva, odabirom jedne mogućnosti
odbacujemo drugu mogućnost. Trošak propuštene prilike naziva se oportunitetni
trošak.
Mikroekonomija se bavi ponašanjem manjih jedinica ekonomskog sustava (pojedinci,
kućanstva i poduzeća) i utvrñuje njihove meñuzavisnosti. Temelje mikroekonomije
izložio je Adam Smith 1776. u svom djelu ''Istraživanja prirode i uzroka bogastva
naroda'' (An Inqury into the Natures and Causes of Welth of Nations). Smith je
razmatrao kako se odreñuju pojedinačne cijene, cijene faktora proizvodnje (zemlje,
rada i kapitala) te analizirao vrline i slabosti tržišnog mehanizma. Posebno važno je
uočavanje takozvanog mehanizma ''nevidljive ruke'' koja dovodi do opće dobrobiti iz
djelovanja pojedinca za vlastiti probitak.
Makroekonomija se za razliku od mikroekonomije bavi ponašanjem cjelokupnog
gospodarstva. Ova grana ekonomije nije ni postojala do 1936. godine, odnosno do
objave knjige Johna Maynarda Keynesa ''Opća teorija zaposlenosti, kamata i novca''
(General Theory of Employment, Interest and Money) u kojoj pokazuje kako tržišne
ekonomije mogu pogrešno funkcionirati. Istražio je uzroke nezaposlenosti i
ekonomske depresije, te po prvi put istakao važnu ulogu državnog intervencionizma
na tržišna zbivanja. Do tada država nije imala ekonomsku ulogu (laissez - faire
ekonomija)." - Branko Sorić, predavač.
Više o osnovama ekonomije možete saznati ovdje.
|
